Uvod - katolička župa Svetog Josipa u Varaždinu

    Varaždin, jedan od najljepših baroknih gradova Hrvatske, prepoznatljiv je po svojim povijesnim građevinama. Stari grad, izduženi kompleks zgrada oblikovan tijekom povijesti, potječe iz razdoblja prije 14. stoljeća. Uz mnogobrojne palače koje krase grad, vrlo su vrijedne i crkve čiji zvonici daju gradu poseban pečat. Na užem je području grada desetak crkvi i kapela.

    Svakako je najznačajnija katedralna crkva Uznesenja Marijina, građena u l7. stoljeću od isusovaca, uređivana kroz povijest od pavlina i kanonika Čazmansko - varaždinskog Kaptola, a danas s pravom zvana "biserom baroka sjeverne Hrvatske". U gradu Varaždinu se, uz župnu crkvu Svetog Nikole, nalaze i tri samostanske crkve: Samostanska crkva otaca franjevaca posvećena svetom Ivanu Krstitelju, zatim Samostanska crkva otaca kapucina posvećena Presvetom Trojstvu i Samostanska crkva sestara uršulinki Rođenja Gospodnjega. Zbog tako velikog broja crkvi, mnogi nazivaju Varaždin "malim Rimom".

 

Župe u Varaždinu

    Prije nešto više od sedamdeset godina, dakle 1930. godine, jedina varaždinska župa, župa Svetog Nikole, brojila je, s podružnim selom Novo Selo na Dravi i samostalnom kapelanijom u selu Sračincu, oko petnaest tisuća stanovnika, većinom katolika. U gradu je uvijek bilo redovnika, kapucina, franjevaca, kateheta na školama, kanonika i prebendara Svetog Vida, koji su pastoralno zbrinjavali Varaždince.

    Kako se broj žitelja poslije Drugog svjetskog rata naglo povećao, osjetila se potreba za osnivanjem novih župa što se i posebno promicalo na Drugom vatikanskom saboru. Župe su se najlakše osnivale tamo gdje su već postojale manje - više prikladne crkve ili kapele. U to se vrijeme teško gradilo nove vjerske objekte jer vlasti nisu dozvoljavale takovu gradnju.

    Od župe Svetog Nikole najprije je 1961. godine odijeljen prostor i osnovana župa Svetog Vida. Tu je već prije bila samostalna prebenda, a kako je to u blizini kapucinskog samostana, nova župa je predana na upravu ocima kapucinima. Iste godine samostalna kapelanija s crkvom Svetog Mihaela u Sračincu postala je novom župom i predana je na upravu biskupijskim svećenicima.

    Godine 1973. samostalnom župom postaje i podružnica Novo Selo na Dravi s crkvom Svetog Nikole koja je sagrađena 1913. godine Župa Svetog Fabijana i Sebastijana, uz istoimenu kapelu, osnovana je u isto vrijeme kad i župa Svetog Josipa na Banfici. Župa Svetog Josipa počela je djelovati 1975. godine, a župa Svetog Fabijana i Sebastijana 1979. godine.